39. sjednica Odbora za ljudska prava i slobode

Lokacija: Plava sala


DNEVNI  RED: 

 

  1. Izvještaj o razvoju i zaštiti prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u 2018. godini sa

Izvještajima o radu i izvještajima o finansijskom poslovanju, zajedno sa izvještajima nezavisnih revizora savjeta manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica za 2018. godinu, koje su Odboru za ljudska prava i slobode podnijeli predsjednici manjinskih savjeta shodno članu 33a Zakona o manjinskim pravima i slobodama;

  1. Tekuća pitanja.

****

U vezi sa prvom tačkom Dnevnog reda, polazeći od navoda u Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2018. godinu:

Temeljna prava

Nastavljene su reforme s ciljem daljeg usaglašavanja sa standardima EU i međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava, a ostvaren je napredak naročito kada je riječ o zakonodavstvu za zabranu diskriminacije. Crna Gora sada treba da obezbijedi adekvatne mehanizme za zaštitu posebno osjetljivih grupa od diskriminacije. Sprovođenje zakonodavstva i dalje je slabo, a treba da se povećaju institucionalni kapaciteti za ljudska prava. Romska i egipćanska manjina i dalje je najugroženija zajednica − najviše izložena diskriminaciji. Nasilje zasnovano na rodnoj pripadnosti i nasilje nad djecom takođe su i dalje ozbiljni problemi u zemlji.

Da bi se riješili ovi nedostaci, Crna Gora treba naročito da:

→ dalje ojača institucije za ljudska prava i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, i da poveća njihovo poznavanje međunarodnih i evropskih standarda u oblasti ljudskih prava;

→ ojača primjenu i zaštitu ljudskih prava i obezbijedi djelotvornu zaštitu žrtava povreda ljudskih prava i tako što će obezbijediti djelotvorne istrage zlostavljanja koje počine organi za sprovođenje zakona i slučajeva smrtnih ishoda i fizičkih napada na fizička lica, u skladu sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP);

→ obezbijedi djelotvorno sprovođenje politika iz oblasti temeljnih prava o rodnoj ravnopravnosti, pravima djeteta i pravima Roma obezbjeđivanjem dovoljno sredstava iz budžeta za sprovođenje politika, poboljšanje kapaciteta nadležnih institucija i povećanje njihove međuinstitucionalne koordinacije.

 

„Potrebna su poboljšanja kada je riječ o ukupnoj svijesti institucija i pravosuđa o pravima koja štiti Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava, njihovoj spremnosti da primijene standarde u svojoj svakodnevnoj praksi i poboljšaju obrazloženja svojih odluka, uključujući odluke Ustavnog suda. Nekoliko aktivnosti u ovoj oblasti je u toku, uključujući izgradnju kapaciteta u pravosuđu i objavljivanje odabranih slučajeva ESLJP na stranici Vrhovnog suda.

            U oblasti unapređenja i ostvarivanja ljudskih prava, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava i institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i dalje dobijaju pomoć za jačanje svojih kapaciteta. Planira se da Ministarstvo za ljudska i manjinska prava poveća broj zaposlenih. Poboljšano je nekoliko aspekata rada institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, uključujući njihovu vidljivost, aktivnije informisanje o sprovedenim aktivnostima, kao i produktivnost. Međutim, i dalje ima prostora da se poveća njihova efikasnost i kvalitet njihovih mišljenja. Poboljšalo se povjerenje građana u ovu instituciju, što pokazuje i broj slučajeva koji im građani prijave. Porastao je i broj predmeta koji su pokrenuti na sopstvenu inicijativu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Saradnja s organizacijama civilnog društva i dalje je pozitivna, ali bile bi poželjne sistematičnije konsultacije. Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda akreditovana je u okviru Globalnog saveza nacionalnih institucija za ljudska prava i ima status B. Finansijski resursi koji se opredjeljuju za rad Ministarstva za ljudska i manjinska prava i Instituciju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda nijesu dovoljni da im omoguće efikasnost u vršenju njihovih poslova.“ (strana 25 Prevoda Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori za 2018. godinu)

„U oblasti zabrane diskriminacije, izmjene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije usvojene su u junu 2017. godine, a cilj im je dalje usklađivanje s pravnom tekovinom EU. Međutim, i dalje je malo sudskih predmeta u ovoj oblasti. Diskriminacija u zapošljavanju na osnovu političke pripadnosti i dalje se prijavljuje (pitanja diskriminacije u zapošljavanju obrađuju se i u Poglavlju 19). Rad institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda u ovoj oblasti poboljšan je, ali njihovi kapaciteti treba dalje da se jačaju. Napredak ka inkriminisanju rasističkog govora i govora mržnje ostvaren je kroz nove izmjene i dopune Krivičnog zakonika u julu 2017. godine, ali broj slučajeva krivičnog gonjenja je i dalje mali.“ (strana 28 Prevoda Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori za 2018. godinu)

 „Ostvaren je određeni napredak u oblasti prava manjina. U aprilu 2017. godine, donesen je novi Zakon o pravima manjina, koji treba da eliminiše rizik konflikta interesa u procesu dodjeljivanja sredstava manjinama. Da bi se obezbijedilo nesmetano sprovođenje, treba brzo da se donesu relevantna podzakonska akta, a kapacitet Ministarstva za ljudska i manjinska prava da se ojača.

Najnovija strategija socijalne inkluzije Roma i Egipćana (2016−2020) fokusira se na pravni status, obrazovanje, zapošljavanje, stambena pitanja, zdravstvo, socijalno staranje i kulturni identitet i informisanje. Akcioni plan usvojen je u martu 2017. godine. Međutim, nedovoljan je budžet koji je predviđen za strategiju kako bi se postigli njeni ciljevi.

Uprkos određenom napretku, Romi ostaju najugroženija zajednica u zemlji, najviše izložena diskriminaciji. Što se tiče obrazovanja, ostvaren je napredak u broju djece upisane u predškolsko i osnovno obrazovanje, a pripremno predškolsko obrazovanje produženo je sa dvije na četiri sedmice. Druge pozitivne mjere uključuju obezbjeđivanje besplatnih udžbenika, školarine, upisivanje na osnovu kvota u srednje i univerzitetsko obrazovanje, ljetne kampove za romske učenike i obezbjeđivanje prevoza u Podgorici. Međutim, nivo poznavanja službenog jezika i dalje je mali, mjere sprečavanja osipanja iz škole se ne sprovode, a nedovoljna se pažnja posvećuje obrazovanju odraslih. Samo jedna trećina romskih učenika završi obavezno obrazovanje, a samo 3% (najmanje u regionu) završi srednje obrazovanje. Nastojanja da se Romi uključe u tržište rada ne daju zadovoljavajuće rezultate; učešće njihove radne snage je u padu, a neformalno zapošljavanje i dalje je veliko. Postoji potreba da se poboljšaju aktivnosti proaktivnog rada s Romima, da se prilagode osnovne aktivnosti zapošljavanja Roma i da se obezbijedi održivost rezultata. Velika većina Roma ima pristup zdravstvenom osiguranju, iako je taj procenat opao od 2011. godine.

Ogromna većina Roma živi u lošim stambenim uslovima, a mnogo ih živi u segregiranim naseljima. Takođe, gotovo polovina domaćinstava nije legalizovana. Pristup javnim uslugama i dalje je izazov. Nakon uspješnog zatvaranja kampa Konik II putem obezbjeđivanja objekata socijalnog stanovanja, vlasti treba da se pozabave stambenim uslovima domicilnih Roma i rizikom od prinudnih iseljenja u drugim opštinama. Procjenjenjuje se da 16% Roma nema registrovani pravni status. Dodatna su nastojanja potrebna u oblasti zaštite i unapređenja romskog jezika.“ (str. 29 i 30 Prevoda Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori za 2018. godinu),

Odbor će razmatranjem Izvještaja o razvoju i zaštiti prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u 2018. godini sa Izvještajima o radu i izvještajima o finansijskom poslovanju, zajedno sa izvještajima nezavisnih revizora savjeta manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica za 2018. godinu /član 162 Poslovnika Skupštine Crne Gore - kontrolna uloga/, realizovati petu aktivnost, utvrđenu Planom aktivnosti Odbora za ljudska prava i slobode za 2019. godinu. 

 

Prilikom razmatranja Izvještaja, u skladu sa Planom aktivnosti Odbora za 2019. godinu, posebna pažnja biće posvećena praćenju realizacije Zaključka Skupštine Crne Gore donesenog povodom razmatranja Izvještaja o razvoju i zaštiti prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u 2017. godini, objavljenog u „Službenom listu CG“, broj 47/18.

****

Na sjednicu Odbora u proširenom sastavu, u skladu sa članom 67 stav 1 Poslovnika Skupštine Crne Gore, pozvani su:

  • ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka,
  • generalni direktor Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica Leon Gjokaj,
  • predsjednik Hrvatskog savjeta u Crnoj Gori Zvonimir Deković,
  • predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore dr Momčilo Vuksanović,
  • predsjednik Romskog savjeta Isen Gaši,
  • predsjednik Albanskog nacionalnog savjeta u Crnoj Gori, Faik Nika,
  • predsjednik Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore Sabrija Vulić,
  • predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Mirsad Džudžević. 

 

Da učestvuju u radu sjednice pozvani su i predstavnici:

- Delegacije Evropske unije u CG, šef  Delegacije, izvanredni i opunomoćeni ambasador Aivo Orav,

- NVO-e  koja se bavi pitanjima ljudskih prava i sloboda i monitoringom rada Odbora za ljudska prava i slobode:

- “Građanska alijansa”, programski direktor Milan Radović.

 

Event Properties

Početak događaja 15.05.2019. 14:00h
Kraj događaja 15.05.2019. 16:00h